Partije bivše lokalne vlasti poražene su na nedjeljnim izborima. To najbolje odslikava koliko su građani Berana bili zadovoljni radom bivše većine. S druge strane, politički činioci zastupljeni u Vladi Crne Gore nanijeli su težak poraz opoziciji, koja će u beranskom parlamentu biti zastupljena samo u naznakama.
Uz pojavu Građanskog pokreta “Zato što volim Berane”, koji je u svom prvom nastupu osvojio dva mandata i novim padom izlaznosti građana na birališta do, za lokalne izbore, rekordno niskih nešto manje od 59 odsto, to su osnovna obilježja održanih lokalnih izbora.
Podsjetimo, na prethodnim lokalnim izborima izlaznost je iznosila 64 odsto, a 2018. godine skoro 75 odsto građana Berana izašlo je na izbore.
Na lokalnim izborima održanim osmog decembra, političke partije koje su od 2022. godine činile vladajuću većinu u lokalnom parlamentu osvojile su, ukupno, 12 mandata, od 34, koliko će u narednom periodu brojati lokalni parlament. Koalicija “Za budućnost Berana” osvojila je osam mandata, dok će Demokrate imati četiri. Zajedno, odbornika manje od liste PES- SNP!
Prije nešto više od dvije godine, ta dva politička subjekta u Skupštini opštine, zajedno, imali su, takođe, 12 odbornika, a do većine u parlamentu su stigli stvorivši koaliciju sa tadašnjim Pokretom “Berane sad” (4 mandata), Ujedinjena (1) i Prava Crna Gora (2), pa je tadašnju vladajuću većinu činilo 19 odbornika.
Treba reći da je lista Koalicije “Za budućnost Berana”, koju dominantno čine partije bivšeg Demokratskog fronta, osvojila osam mandata, umjesto nekadašnjih šest, ali su sada nastupili na zajedničkoj listi sa Ujedinjenom i Pravom Crnom Gorom, koje su 2022. godine, nastupajući samostalno, osvojile tri. Ukoliko se uzme u obzir ta činjenica i “suvi” zbir nekadašnjih i sadašnjih mandata, ispada da će Koalicija “Za budućnost Berana” u lokalnom parlamentu biti zastupljena sa mandatom manje nego što su to imali isti politički činioci 2022. godine.
Slična situacija je i sa Demokratskom Crnom Gorom, koja je oba puta samostalno izlazila na lokalne izbore. U narednom periodu, Demokrate će u SO Berane imati dva odbornika manje. Sa nekadašnjih šest pali su na četiri.
Ukupno, dvije liste bivše vladajuće većine osvojile su tri mandata manje nego što su to imale nakon prethodnih izbora, što dovoljno govori o zadovoljstvu birača njihovim radom, kao i da im glasači nijesu oprostili izazivanje krize vlasti do koje je došlo usljed nesupješne rotacije na mjestu predsjednika Opštine, što je bio i glavni razlog za raspuštanje parlamenta, uvođenje prinudne vlasti i raspisivanja izbora. Veliki broj građana, to je sada evidentno, takvo ponašanje je vidio kao borbu za fotelje i zato su i kažnjeni.
No, ako rezultati izbora pokazuju nezadovoljstvo građana učincima bivše lokalne vlasti, broj mandata političkih subjekata koji tvore Vladu Crne Gore pokazuju ogromnu podršku Beranaca jer su osvojile, čak, 27 mandata, od 34, koliko će u narednom periodu brojati lokalni parlament.
Na taj rezultat dominantno je uticao trijumf liste koalicije Pokreta “Evropa sad” i Socijalističke narodne partije, koja je osvojila 13 mandata, a tom uspjehu “vladinih” partija treba dodati i dva Bošnjačke stranke.
Podsjećanja radi, nakon izbora održanih u februaru 2022. godine, SNP je bio zastupljen u SO Berane sa sedam mandata, dok “Evropa sad” nije ni učestvovala na njima. Istina, tada je kao pokret nastupila lista pod imenom Pokret “Berane sad”, koju je podržao bivši premijer Zdravko Krivokapić i ministri Milojko Spajić i Jakov Milatović, koja je imala četiri odbornika.
Nakon toga, Milatović - aktuelni predsjednik Crne Gore, i Spajić - predsjednik Vlade, su formirali Pokret “Evropa sad”, za čijeg predsjednika je izabran aktuelni premijer. Uz pretpostavku da su svi glasači nekadašnjeg lokalnog pokreta “usisani” u Spajićevu partiju, opet, ostaje činjenica da je koalicija Pokreta i SNP-a imala sinergiju i da je njihova zajednička lista osvojili dva mandata više, nego 2022. godine.
Na osnovu broja mandata svih izbornih lista, ma kakva se izborna kombinatorika pravila oko formiranja buduće lokalne vlasti, jasno je da će ova koalicija predstavljati njenog stožera, a u pregovorima sa potencijalnim partnerima stoji joj veći broj kombinacija.
Od većine koju bi činilo 27 odbornika (partije zastupljene u Vladi), ili, čak, 29 (“vladina većina + Pokret “Zato što volim Berane”), preko većine od 21 odbornika (sa Koalicijom “Za budućnost Berana), 19 mandata bi imala većina sa Demokratama i BS-om, pa do većine od minimalno potrebnih 18 odbornika, ukoliko bi napravili iznenađujuću koaliciju sa DPS-om.
Uprkos velikom kambeku SNP-a i konačnom ulasku u vlast Pokreta “Evropa sad”, najprijatnije iznenađenje ovih izbora, sigurno, predstavlja rezultat Građanskog pokreta “Zato što volim Berane”. Nedavno formiran, taj pokret predvođen Veselinom Mujevićem - nekadašnjim asom Rukometnog kluba “Berane”, za vrlo kratko vrijeme zavrijedio je pažnju brojnih građana i osvojio dva mandata.
Kako se radi o nepoznanici u funkcionisanju takvog pokreta na političkom nebu Berana, tek u narednom periodu će se moći procjenjivati ozbiljnost, motivi i spremnost ove liste da pozitivno utiče na rad lokalne uprave. Za sada, oni su izrazili spremnost da, kako su isticali, “sarađuju sa svima kojima je u interesu budući razvoj grada”. Ipak, u ovakvoj političkoj konstalaciji snaga, djeluje izvjesnije je da će, sa DPS-om, predstavljati opoziciju budućoj vlasti.
U tom slučaju, ukoliko bi političke partije zastupljene u Vladi Crne Gore postigle dogovor o formiranu vlasti u Beranama, opozicija bi u lokalnom parlamentu bila zastupljena sa svega sedam odborničkih mandata - dva pokreta i pet odbornika Demokratske partije socijalista.
A, kada smo kod te, nekad najjače partije u Beranama i Crnoj Gori, treba reći da je sa dobijenih nešto manje od 2.000 glasova i osvojenih pet mandata, ostvarila svoj najslabiji rezultat. Za takav ishod, postoji više razloga. Neki su objektivni, a neki subjektivni.
U objektivne se može svrstati da klijentelistički birači DPS-a nikako ne mogu da se naviknu da su opozicija, kao i da je lokalni DPS opoziciona partija već 10 godina, bez mogućnosti da im pomogne u brojnim zahtjevima. Kada se tome doda i da je prije četiri godine DPS izgubio vlast i na državnom nivou, onda je jasno da su logistički resursi te partije svedeni na minimum. Uz pomenuto, ne treba zaboraviti ni dugogodišnju stigmatizaciju te partije. No, svi ti razlozi postoje i za odbore DPS-a u drugim opštinama, pa su, izgleda, glavni razlozi daljeg pada te partije u Beranama, ipak, subjektivni i tiču se direktno članstva i njenog lokalnog rukovodstva.
Djeluje da je najznačajniji razlog slabijeg rezultata od očekivanog, to što u beranskom Odboru te partije još nijesu izašli iz podijeljenosti prouzrokovane nedavno održnim partijskim izborima. Sprovodeći mlaku kampanju, DPS-ovci kao da su pokazivali da su ih više interesovali završeni partijski izbori, od lokalnih.
Uz to, treba imati u vidu i da su, za razliku od izbora od prije dvije godine, sada nastupili samostalno, a osvojena po dva mandata građanskog pokreta i Bošnjačke stranke, obzirom na programske sličnosti i ciljeve, te slično biračko tijelo, govore da su ta dva politička subjekta osvojila makar tri mandata zadobivši povjerenje nekadašnjih birača DPS-a.
No, ako misle da zaustave dalju stagnaciju i nazadovanje, to ne bi trebalo da im predstavlja alibi za neuspjeh na ovim izborima. Morali bi da se zapitaju: zašto su im potencijalni glasači okrenuli leđa i podržali programski njima bliske liste? Potom i da izađu iz podijeljenih tabora.
Nesporno je da je na ovim izborima Bošnjačka stranka napravila uspjeh. U odnosu na prethodne lokalne izbore, ta partija je "porasla" za mandat, odnosno duplirana joj je podrška, pa ostvarenim rezultatom može biti u potpunosti zadovoljna. Na osnovu rezultata, iskazanih sopstvenih želja, ali i prvih signala koje su odmah nakon zatvorenih biračkih mjesta poslali koalicioni partneri iz “vladine većine”, može se nadati učešću u budućoj lokalnoj vlasti.
Danas, nakon što su poznati rezultati izbora, vrijedi se zapitati da li Beranci u narednom periodu mogu očekivati “stabilnu lokalnu vlast”, kako se to često potencira u medijima. Za razliku od brojnih drugih, mišljenje autora ovog teksta je da bi jedinu pravu stabilnost buduća vlast imala ukoliko bi je formirala dvije liste.
U tom slučaju, osim što bi im prioritet bio ispunjenje samo sopstvenih obećanja, još značajnije je što bi se mnogo lakše dogovorile oko raspodjele funkcija nego u slučaju da većinu čine sa još više partnera sa državnog nivoa. Funkcije su i bile razlog raspada bivše vlasti!
Jer, treba imati u vidu, na ovim izborima za primat se nijesu borile dvije svijesti, dvije ideje, dva koncepta razvoja… Ne, u Beranama su se borili za najznačajnijeg izvođača radova. Za onog ko će lokalno da sprovodi ovo maltretiranje i funkcionisanje sa državnog nivoa. I kontrolisanje beznađa na lokalnom.
To nam dokazuju sve lokalne vlasti koje smo imali tokom prethodnih deset godina. Na sceni su se pojavljivali samo novi igrači, a matrica je ostajala ista! Šta je u prethodnoj deceniji novo i kvalitetnije uradila bilo koja vlast da bi se promijenila privredna, ekonomska, kulturna, sportska ili bilo koja druga oblast života u ovom gradu? Ništa! Šta je uradila kako bi se promijenila svijest građana? Opet, ništa! Kao što ništa novo po bilo kojem segmentu nije donijela ni opozicija. Štaviše, svojim (ne)radom ona je saučesnik u izgradnji ovakvog stanja u Beranama!
No, ako se, ipak, u pregovorima bude težilo “preslikavnju” vladine slike na beransku vladajuću većinu, uprkos osvojenih 27 mandata, sumnjam da će ta vlast biti stabilna. Ne bar onoliko, koliko će biti predstavljena brojem mandata. Baš suprotno, mislim da će u tom slučaju biti turbulencija i da će se nastaviti sa nadgornjavanjima, ucjenama, pritiscima…
Za početak pregovarače treba upitati: gdje naći tolike funkcije da zadovolje apetite svih budućih funkcionera? Ništa manje značajno je i koliko će svaka od partija vlasti zaposliti svojih kadrova, a sve su dale obećanja svojim biračima. I gdje naći toliko radnih mjesta u već prebukiranoj lokalnoj upravi? Na kraju, i kako bi angažovanje tolikog broja novih funkcionera i novozaposlenih mogao da istrpi Budžet siromašne opštine kakva je Berane?
Saša Radunović
